Zašto je PDF tako teško uređivati?

PDF je gotova stranica, a ne dokument

Adobe je taj format osmislio početkom 1990-ih da riješi jedan problem: stranica treba izgledati posve jednako na svakom zaslonu i na svakom pisaču, kakve god fontove i programe imala druga osoba. Format je izrastao iz PostScripta, jezika kojim su pisači već govorili, i zadržao je tu narav. PDF opisuje kako stranica izgleda kad je o svemu već odlučeno: koji je font, koja veličina, gdje se prelama svaki redak i gdje stoji svako slovo.

Dokument u Wordu ili u Google Docsu sprema suprotno: tekst i pravila za njegovo slaganje (ovo je naslov, ovaj je odlomak obostrano poravnat, margine su 2 cm). Aplikacija stranicu slaže iznova pri svakom otvaranju, pa možete pisati usred rečenice, a sve iza nje pomakne se da napravi mjesta. PDF je taj posao već obavio i pravila bacio. Uređivati ga znači vraćati unatrag postupak kojeg se datoteka više ne sjeća.

Što se zapravo nalazi u stranici PDF-a

Zavirite li u stranicu PDF-a, nećete naći rečenice. Naći ćete popis naredbi za crtanje. Za tekst svaka od njih otprilike kaže: uzmi font F1 u veličini od 11 točaka, pomakni se na ovaj položaj, nacrtaj ove znakove. Onoga što je potrebno za uređivanje uglavnom nema:

• Nema riječi ni odlomaka. Datoteka razmješta znakove, često u kratkim nizovima. Razmak nerijetko nije znak razmaka, nego samo praznina među položajima znakova, a odlomak je naprosto niz redaka koji se slučajno nalaze jedan ispod drugoga.
• Nema redoslijeda čitanja. Tekst može biti nacrtan bilo kojim redom koji je odgovarao programu u kojem je datoteka nastala: tablica stupac po stupac, podnožje stranice prije svega ostalog, dva novinska stupca naizmjence, redak po redak.
• Fontovi svedeni na upotrijebljena slova. Da bi datoteka bila mala, većina PDF-ova ugrađuje podskup svakog fonta, samo sa znakovima koji se pojavljuju na stranici. Ako riječ koja vam treba sadrži slovo koje nigdje nije upotrijebljeno, font u datoteci za njega nema oblik. Neki PDF-ovi ne ugrađuju nijedan font i oslanjaju se na ono što PDF čitač uspije pronaći.
• Fiksni razmaci. Obostrano poravnat tekst spremljen je s preciznim pomacima duž retka, tako da ispuni cijelu širinu stupca. Promijenite jednu riječ i nijedan od tih brojeva više ne vrijedi.
• Zasebni slojevi za ono što je dodano naknadno. Isticanja, bilješke, bijeli pravokutnici, polja obrasca i potpisi nisu dio stranice, nego zabilješke nacrtane povrh nje. Zato bijeli pravokutnik skriva tekst, ali ga ne uklanja.
• Slike koje izgledaju kao tekst. Logotip, grafikon, zalijepljena snimka zaslona ili skenirana stranica samo su pikseli. U njima nema nijednog znaka koji bi se mogao urediti.

Sve ostalo u PDF-u to samo potvrđuje. Sadržaj mu je komprimiran, objekti se pronalaze prema položaju u datoteci izraženom u bajtovima, a datoteka zaštićena lozinkom još je i šifrirana. Ništa od toga nije zamišljeno da se otvara i preslaguje. Zamišljeno je da se prikazuje.

Zašto je teško promijeniti jednu jedinu riječ

Recimo da usred odlomka želite ispraviti jednu pravopisnu pogrešku. U Wordovoj datoteci to je jedan pritisak tipke. U PDF-u uređivač najprije mora utvrditi koji nacrtani znakovi pripadaju istom retku (mjerenjem njihovih položaja), koji od tih redaka čine odlomak (po razmacima između njih, po uvlakama i po tome završava li redak prije margine), koliko je stupac širok te je li tekst poravnat ulijevo, centriran ili obostrano poravnat. Ništa od toga nigdje nije zapisano.

Zatim mora sakriti stare znakove, utvrditi kojim su fontom nacrtani i koje su boje bili te ispravljenu riječ nacrtati istim fontom, u istoj veličini i s istim razmacima, da ne odudara. Ako je ispravak dulji od izvornika, redak više ne stane, pa se cijeli odlomak mora ponovno prelomiti, a sve ispod njega pomaknuti naniže. No samo ako ništa ne stoji na putu: tablica, slika ili podnožje pravi su zid.

Svaki je od tih koraka donekle nagađanje, a svaki program koji izrađuje PDF-ove na svoj način postupa s fontovima, razmacima i redoslijedom crtanja. To je pravi odgovor na pitanje zašto je PDF tako teško uređivati. Nije riječ o jednoj bravi. Riječ je o desetak sitnih činjenica koje datoteka nikad nije zabilježila, pa ih svaki uređivač mora sam dokučiti, a katkad i pogriješi.

Zašto se jedan PDF lako uređuje, a drugi se opire

Format dopušta toliko varijacija da to koliko se dobro PDF može uređivati ovisi mnogo više o tome kako je nastao nego o aplikaciji u kojoj ga otvarate:

• Izvezen iz Worda, Google Docsa, InDesigna ili s web stranice: stvarni tekst, ugrađeni fontovi, po jedan nacrtani redak za svaki vidljivi. To je najbolji slučaj. Većina uređivača može promijeniti riječ, a oni dobri mogu i ponovno prelomiti odlomak.
• Izrađen s fontom koji nije ugrađen: tekst se može uređivati, ali nova slova dolaze u zamjenskom fontu, pa se prijelaz može primijetiti.
• Skeniran ili fotografiran: slika u kojoj nema teksta. Ništa se ne može odabrati dok OCR ne pretvori sken u tekst koji se može uređivati, a i tada je prepoznati tekst samo najbolje što je OCR modul uspio iščitati iz piksela.
• Izravnan ili potpisan: polja obrasca i zabilješke trajno su upisani u stranicu, a elektronički potpis s certifikatom zapečati datoteku, pa ga već prva izmjena čini nevažećim.
• Zaštićen lozinkom: sadržaj je šifriran i bez lozinke nijedan uređivač ne vidi stranicu.

Ako vas ne muči format općenito, nego jedna određena datoteka, naša stranica o tome zašto se PDF ne može urediti za svaki od ovih slučajeva donosi provjeru od deset sekundi i rješenje koje uz nju ide.

Kako dobar PDF uređivač ipak uređuje tekst

Ništa u formatu ne sprečava uređivač da promijeni tekst. Samo mora iznova izgraditi ono što je datoteka izostavila, i to dovoljno dobro da rezultat izgleda netaknuto. Tu se uređivači najviše razlikuju. Jedni cijelu stranicu pretvaraju u dokument programa za obradu teksta i natrag, pri čemu se gubi raspored. Drugi uređenu stranicu pretvaraju u sliku, pa se gubi tekst koji se mogao odabrati. Treći novu riječ nacrtaju fontom koji im se nađe pri ruci, a staru ostave ispod nje.

Alat „Uredi tekst u PDF-u“ u peadfu napravljen je da to radi kako treba, u vašem pregledniku i bez prijenosa datoteke. Nacrtane znakove prema njihovim položajima slaže u retke, utvrđuje koji od tih redaka čine odlomak i koliko mu je stupac širok, boju teksta čita iz samih naredbi za crtanje, a font iz datoteke, pa je uređeni redak složen istim fontom kao i tekst oko njega. Stari se znakovi uklanjaju iz datoteke ondje gdje se to može učiniti sigurno i provjeriti. Inače ih skriva prekrivanje naslikano iz pozadine same stranice. Dulja izmjena ponovno prelama samo one retke koje mora i tekst ispod sebe gura naniže, ali samo preko prazne pozadine. A ako ugrađeni font nikad nije sadržavao neki znak koji upišete, zasebno se crta samo taj jedan znak, pa ostatak retka ostaje stvarni tekst.

Kako urediti PDF uz najmanje štete

Kad znate zašto se format opire, znate i kako s njim raditi. U svakom uređivaču vrijedi isto:

1. 1

   Provjerite kakav PDF imate

   Povucite pokazivačem preko retka teksta. Ako se tekst odabere, stranica ima stvarni tekst. Ako se umjesto toga preko cijele stranice pojavi okvir, riječ je o skenu i najprije mu treba OCR.

2. 2

   Uredite postojeći redak umjesto da ga prekrivate

   U peadfu otvorite datoteku u alatu „Uredi tekst u PDF-u“ i alatom „Odaberi“ kliknite redak. Riječi ponovno upišite na istom mjestu, da uređivač može zadržati font, veličinu, boju i poravnanje koje je pronašao.

3. 3

   Držite se duljine izvornog teksta

   Ispravak slične duljine ostaje u svom retku. Mnogo dulji ponovno prelama odlomak, a uređivač vas upozori ako nema mjesta da se tekst ispod njega pomakne.

4. 4

   Usporedite nove znakove sa susjednima

   Uvećajte prikaz. Ako neko slovo izgleda kao da je iz drugog fonta, datoteka nije sadržavala njegov oblik. Stranica ostaje ujednačena ako tekst preformulirate tako da to slovo izbjegnete ili ako cijeli redak prekrijete i složite iznova. Više o tome donosi naša stranica o uređivanju PDF-a bez gubitka oblikovanja.

5. 5

   Provjerite izvezenu datoteku, a ne uređivač

   Preuzetu datoteku otvorite u PDF čitaču kojim se inače služite. Potražite ispravljenu riječ, a zatim i staru. Uređivanje je besplatno. Za preuzimanje su potrebni besplatan račun i plaćeni plan: prvi tjedan za 0,99 GBP.

Gdje staje i najbolji uređivač

• Tekst unutar slike. Slova u logotipu, grafikonu ili na snimci zaslona samo su pikseli, pa sliku treba zamijeniti, a ne uređivati.
• Centrirani i udesno poravnati tekst, ćelije tablice i svaki redak koji stoji sam uređuju se redak po redak i drže se svog ruba, jer nema odlomka koji bi se ponovno prelomio.
• Odlomak koji ne može pomaknuti ono što je ispod njega uklapa se u prostor koji ima, ali samo do određene granice. Nakon nje pošteno je rješenje kraći tekst.
• Fontovi koji nikad nisu ugrađeni i znakovi kojih u ugrađenom podskupu nema ispisuju se zamjenskim fontom. Kratka izmjena to dobro prikrije, a cijeli novi odlomak ne.
• Tekst iz OCR-a samo je procjena. Njegovi su položaji i veličine približni, a prepoznate riječi treba pročitati i provjeriti.
• Elektronički potpis s certifikatom ne preživljava izmjenu, ni u jednom uređivaču. Nabavite nepotpisani primjerak, izmijenite njega i potpišite ponovno.
• Šifriranje nije formalnost. Bez lozinke nema stranice koja bi se mogla uređivati, a ništa od ovdje opisanog lozinku ne vraća niti je pogađa.

Što ljudi najčešće pitaju